Britanska vlada predala je Mauricijusu kontrolu nad strateški važnim otocima Chagos, nakon što je kontroverzni potez vrijedan više milijardi funti preživio pravni izazov u posljednjem trenutku i višemjesečne kritike s obje strane Atlantika.
Premijer Keir Starmer potvrdio je u četvrtak da će se otoci vratiti afričkoj državi, zatvarajući posljednje britansko kolonijalno uporište na kontinentu, a istovremeno zadržavajući kontrolu nad američko-britanskom vojnom bazom Diego Garcia.
Britanija će plaćati 101 milijun funti (120 milijuna eura) godišnje kao dio paketa, za ukupni trošak od 3,4 milijarde funti (4 milijarde eura), rekao je Starmer.
Sve se ovo odigralo nakon što je sudac Visokog suda u četvrtak nakratko blokirao ovaj transfer, nakon što su se dvije žene iz Chagosa koje žive u Britaniji protivile sporazumu zbog kršenja ljudskih prava.
Prije toga bilo je mjesec dana kritika, uključujući i od saveznika Starmera i američkog predsjednika Donalda Trumpa, zbog projekta koji bliskom trgovinskom partneru Kini daje kontrolu nad zemljištem oko ključne američke vojne lokacije.
Starmer je u četvrtak novinarima rekao da je Diego Garcia "jedan od najznačajnijih doprinosa koje dajemo našim sigurnosnim odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama".
"Predsjednik Trump pozdravio je sporazum, zajedno s drugim saveznicima, jer vide stratešku važnost ove baze i da ne možemo prepustiti teritorij drugima koji bi nam htjeli nauditi", rekao je.
Starmer je taj potez uokvirio kao dugo očekivano rješenje za aranžman iz kolonijalnog doba koji je predstavljao etičku i pravnu dilemu. No, pregovori Ujedinjenog Kraljevstva s Mauricijusom o otočju Chagos bili su zamršeni i kontroverzni, sve do nekoliko sati prije nego što su dogovoreni.
London plaća milijarde kako bi izgubio kontrolu nad teritorijem, a Mauricijus uvelike ovisi o uvozu iz Kine, što je izazvalo zabrinutost za nacionalnu sigurnost s obje strane Atlantika.
"Ako bi nas Mauricijus ponovno tužio, što bi sigurno učinio, dugogodišnje pravno stajalište Ujedinjenog Kraljevstva jest da ne bismo imali realne izglede za uspjeh i vjerojatno bismo se suočili s privremenim mjerama u roku od nekoliko tjedana", rekao je Starmer.
Dodao je da "nema alternativu nego djelovati u nacionalnom interesu Velike Britanije", piše CNN.
"Da se nismo složili oko ovog sporazuma, pravna situacija bi značila da ne bismo mogli spriječiti Kinu ili bilo koju drugu naciju da postavi vlastite baze na vanjskim otocima ili da provodi zajedničke vježbe u blizini naše baze“, rekao je Starmer. "Morali bismo objasniti vama, britanskom narodu i našim saveznicima, da smo izgubili kontrolu nad ovom vitalnom imovinom.“
Britanija kontrolira regiju od 1814., a 1965. odvojila je otoke Chagos od Mauricijusa prije nego što je ta bivša kolonija postala neovisna. London je zadržao kontrolu nad arhipelagom i preimenovao ga u Britanski teritorij Indijskog oceana, što je bilo izravno kršenje međunarodnih postkolonijalnih zakona UN-a u kojima je stajalo da kolonijalne sile ne smiju cijepati teritoriji svojih kolonija prije nego im dozvoli samostalnost.
Britanija je osim toga iselila i gotovo 2000 stanovnika na Mauricijus i Sejšele kako bi stvorila prostor za zračnu bazu na najvećem otoku, Diego Garciji, koju je iznajmila Sjedinjenim Državama. Tajna baza važna je za interese Washingtona, dajući mu značajnu vojnu prisutnost u Indijskom oceanu.
No njegova je budućnost bačena u neizvjesnost 2019. godine, kada je Međunarodni sud pravde (ICJ) presudio da Britanija treba vratiti otoke "što je brže moguće“ kako bi se mogli dekolonizirati na „način koji je u skladu s pravom naroda na samoodređenje“. Ta je presuda bila savjetodavna, ali ju je Opća skupština Ujedinjenih naroda podržala velikom većinom.
-
Otkriveno koliko će trajatiPolicija započela s velikom akcijom, sve snage na terenu: "Provodi se u cijeloj Hrvatskoj"
-
dolazi pola milijuna ljudiHipodrom mu nije dosta: Evo što Thompson planira zakupiti za koncert u srpnju
-
iznenadna olujaVIDEO Katastrofalne poplave pogodile poznato turističko odredište: Ima poginulih i nestalih
