Nije se rodio tko je svima ugodio – u tu staru narodnu može se sažeti cijela javna rasprava o školskom kalendaru. Jedni žele da škola počne kasnije, drugi ne. Jedni smatraju da je bolje više rascjepkanih praznika, drugi ih žele u komadu.
Prema onome što sad predlaže Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, iduće školske godine ne bi bilo rascjepkanih praznika.
Nastava bi počela 8. rujna, završila 12. lipnja, za maturante 22. svibnja. Zimski praznici trajali bi gotovo tri tjedna – od 24. prosinca do 9. siječnja, s tim da bi nastava počela 12. siječnja. Proljetni praznici počeli bi u tjednu prije Uskrsa od 30. ožujka do 6. travnja, s tim da bi škola počela 7. travnja.
"Po mojem mišljenju, naša nastavna godina počinje prekasno i završava dosta rano i ima velike, dugačke zimske praznike. Ono što mislim je da bi se možda trebalo vratiti na onaj model da županije odlučuju kada će početi i završiti", poručila je Suzana Hitrec iz Udruge ravnatelja srednjih škola.
Tom modelu, kako doznaje Dnevnik Nove TV, u Ministarstvu nisu baš skloni.
Hitrec smatra kako je bolje imati više kraćih praznika, ali bez onih u veljači.
"Bolji su u komadu. Ne bih ih više cjepkao ovako kao što je bilo proteklih nekoliko godina zbog toga što onda drugi dio zimskih praznika većinom ne bude iskorišten, odnosno nije bio korišten za ono što je bio namijenjen, a to je za skijaše", objasnio je Davor Kolarić, zamjenik ravnateljice OŠ Vežica u Rijeci.
Većina ravnatelja kaže kako ti praznici u veljači malo kome nedostaju.
I splitski ravnatelj Davor Šimić smatra da cjepkanje praznika ne ide djeci na ruku.
"U svakom slučaju je dobro da se djeca odmore. Međutim, ni djeci to ne odgovara jer izgube kontinuitet učenja. Učitelji smatraju da im se tako koncentracija na nastavu prekida", rekao je Šimić.
"Sasvim sigurno da djeca kad odu na praznike ne uče. Ako su ti praznici dugi, onda se i oni potpuno odviknu od svojih navika učenja. Tako da kad kažemo da ih nešto dekoncentrira – pa svaki vikend ih onda dekocentrira", nadodala je Hitrec.
Za koncentraciju bi sigurno bilo bolje kad bi osnivači uložili u škole i opremili ih klima-uređajima. To je ono za čim dobar broj škola vapi, no i to je tema za sebe.
Što se kalendara tiče, e-Savjetovanje je završeno, Ministarstvo sad treba razmotriti prikupljene komentare. No, neslužbeno, najvjerojatnije će ostati ovako kako je predloženo.
-
Lav XIV.Prvi papa Amerikanac: Ovo su detalji o životu Roberta Francisa Prevosta, imenovao ga je papa Franjo
-
kardinali su odabraliUŽIVO IZ VATIKANA Imamo papu Lava XIV. Prvim govorom otkrio mnogo o sebi
-
Na balkonu bazilike sv. PetraHrvate je ovo oduševilo: Pogledajte tko je bio uz novog papu kad se prvi put obratio svijetu
