Izabran je novi papa. Posljednji u nizu, 267. poglavar Rimokatoličke Crkve izašao je na balkon bazilike svetog Petra s kojeg se predstavio svijetu.
Robert Francis Prevost rođen je 14. rujna 1955. u Chicagu, Illinois, u Sjedinjenim Američkim Državama. Godine 1977. stupio je u novicijat Reda svetog Augustina (OSA), u provinciji Gospe od Dobrog Savjeta, u Saint Louisu. Svečane zavjete položio je 29. kolovoza 1981. Studirao je na Katoličkoj teološkoj uniji u Chicagu, gdje je diplomirao teologiju.
Njegovo obrazovanje uključuje diplomu prvostupnika matematike na Sveučilištu Villanova 1977., magisterij teologije na Katoličkoj teološkoj uniji u Chicagu te licencijat i doktorat iz kanonskog prava na Papinskom kolegiju sv. Tome Akvinskog u Rimu. Njegova doktorska disertacija bila je na temu "Uloga lokalnog priora u Redu svetog Augustina".
Njegova karijera u Crkvi obilježena je važnim ulogama i postignućima. Nakon što je zaređen za svećenika 1982., Prevost se 1985. pridružio augustinskoj misiji u Peruu i služio je kao kancelar Teritorijalne prelature Chulucanas od 1985. do 1986. godine.
Od 1987. do 1988. proveo je u Sjedinjenim Američkim Državama kao pastor za zvanja i voditelj misija za augustinsku provinciju u Chicagu prije nego što se vratio u Peru gdje je sljedećih deset godina vodio augustinsko sjemenište u Trujillu i predavao kanonsko pravo u biskupijskom sjemeništu, gdje je bio i prefekt studija. Tamo je služio i u drugim dužnostima, uključujući župnika, biskupijskog službenika, voditelja formacije, učitelja u sjemeništu i sudskog vikara.
Godine 1999. vratio se u Chicago i izabran je za provincijalnog priora provincije "Majka Dobrog Savjeta" u nadbiskupiji. Dvije i pol godine kasnije izabran je za generalnog priora augustinske crkve i služio je u dva mandata do 2013. godine.
Godine 2014. vratio se u Peru kada ga je papa Franjo imenovao apostolskim upraviteljem biskupije Chiclayo. Godine 2015. uzdignut je za biskupa Chiclaya. Dok je bio tamo, od 2018. do 2023. služio je i kao potpredsjednik i član stalnog vijeća Peruanske biskupske konferencije.
Tijekom tog vremena, peruanski biskupi navodno su igrali važnu ulogu u osiguravanju institucionalne stabilnosti tijekom uzastopnih političkih kriza koje su dovele do svrgavanja uzastopnih predsjednika.
Dvije godine, 2020. i 2021., Prevost je služio kao apostolski administrator Callaa u Peruu.
Papa Franjo imenovao je Prevosta prefektom Dikasterija za biskupe u siječnju 2023., moćnu poziciju odgovornu za odabir biskupa, poziciju koju je obnašao do papine smrti 21. travnja 2025. Dana 30. rujna 2023. papa Franjo uzdigao je Prevosta u čin kardinala.
Tijekom prvih mjeseci kao prefekt, tadašnji nadbiskup Prevost i dalje je ostajao karakteristično diskretan u medijima, ali je navodno bio cijenjen zbog svoje sposobnosti slušanja i majstorstva u rješavanju problema. Aleteia je izvijestila da ga je francuski biskup koji ga je upoznao dva mjeseca nakon što je preuzeo dužnost pohvalio kao "promišljena pitanja" i sposobnost sinteze, naglašavajući da je taj prvi kontakt na njega ostavio dobar dojam.
O ključnim temama, kardinal Prevost malo govori, ali neki od njegovih stavova su poznati. Navodno je vrlo blizak Franjinoj viziji u vezi s okolišem, pomaganjem siromašnima i migrantima te susretom s ljudima tamo gdje jesu. Prošle godine je rekao da "biskup ne bi trebao biti mali princ koji sjedi u svom kraljevstvu".
Podržao je promjenu pastoralne prakse pape Franje kako bi se razvedenim i ponovno civilno vjenčanim katolicima omogućilo primanje svete pričesti. Čini se da je Prevost nešto manje sklon pridobivanju naklonosti LGBTQ lobija od Franje, ali je pokazao blagu podršku za Fiducia Supplicans.
Prevost se suočio s određenim kontroverzama u vezi sa seksualnim zlostavljanjem od strane svećenstva, iako je u oba slučaja obranjen. Kardinalove pristaše naglašavaju njegovu nevinost i kažu da su slučajevi netočno i nepravedno izvještavani u medijima.
Kompromisni kandidat
Uoči konklave 2025., kardinal Prevost promoviran je kao mogući kompromisni kandidat ako vodeći kandidati ne bi uspjeli dobiti dovoljno glasova. Njegova duga misionarska služba u Peruu omogućila mu je da bude viđen kao univerzalniji kandidat od američkog, što je u njegovom slučaju ublažilo probleme povezane s odabirom pape iz supersile.
Međutim, nagađalo se da bi ga se moglo smatrati premladim i prenedavno imenovanim kardinalom da bi se ozbiljno smatrao papabilom s ikakvim značajnim izgledima za izbor. Kontinuirana pitanja o njegovom postupanju u slučajevima seksualnog zlostavljanja također su bacila sjenu na njegove izglede, piše College of Cardinals Reports.
Kardinal Prevost je član sedam vatikanskih dikasterija, kao i Komisije za upravljanje (Governatorato) Državom Vatikanskog Grada, što pokazuje koliko je papa Franjo vjerovao kardinalu i cijenio njegove administrativne sposobnosti.
Skromnost i pastoralni pristup
Kardinal Prevost poznat je po svom skromnom i pastoralnom pristupu. Naglašava važnost da biskupi budu pastiri, a ne upravitelji, te podržava reforme pape Franje usmjerene na sinodalnost i uključivost u Crkvi. Njegovo dugogodišnje misionarsko iskustvo u Latinskoj Americi i vodstvo u Redu svetog Augustina doprinijeli su njegovom ugledu kao promišljenog i uravnoteženog crkvenog lidera
