Dok Rusija nastavlja nesmiljenu agresiju na Ukrajinu, Hrvatska nastavlja obnavljati povijesne veze sa zapadnom Ukrajinom. U Puli će u srijedu biti svečano otvoren Park Grada Lavova (Ljviva).
U najveći grad Istre, Pulu, stigao je utjecajni gradonačelnik Lavova Andrij Sadovij i dao ekskluzivni intervju za Novu TV. S njim je razgovarao Marko Stričević.
Mnogi u Hrvatskoj danas nisu svjesni da su zapadna Ukrajina i Hrvatska do prije svega 107 godina bili u istoj državi: Austro-Ugarskoj Monarhiji. Čini li vam se da su u Lavovu i okolici ljudi svjesniji tog nasljeđa?
Lavov, naravno, ima svoju povijesnu tradiciju. Osnovao ga Danilo Galički, a njegov sin Lav, po kojem je Lavov dobio ime, bio je oženjen mađarskom princezom Constanzom. Zato je Lavov uvijek bio europski grad. Ako sada usporedite Lavov s, primjerice, Zagrebom, vidjet ćete gotovo istu arhitekturu. Mislim da imamo jako puno sličnosti. Danas su Ukrajinci ujedinjena i jaka nacija koja jasno razumije svoje perspektive i koja je potpuno svjesna tko je prijatelj, a tko neprijatelj.
Grad Lavov me po svojoj veličini, starosti, zatim nasljeđem Austrougarske i socijalizma, jako podsjeća na Zagreb. Koliko se taj grad promijenio tijekom više od tri godine totalne ruske invazije?
Stanovnici moga grada danas demonstriraju ljudskost. Današnji Lavov veliko je humanitarno čvorište. U njemu stvaramo sustav „Unbroken“ (mreža projekata koji uključuju suvremene centre za liječenje i rehabilitaciju civila i vojnika i stradalih u ratu, op. M. S.). Primamo ranjenike – samo naša gradska bolnica primila ih je 19 tisuća.
Uz to, razvijamo industriju. Unatoč svemu, Lavov bilježi rast BDP-a. Mnoga poduzeća s istoka zemlje preselila su svoje kapacitete u Lavov. S vremena na vrijeme Rusija nas gađa raketama, dronovima… Moramo boraviti u skloništima. Ali potom izlazimo iz njih i nastavljamo raditi! Zato je danas Lavov grad u kojem živi milijun ljudi, od kojih su 150 tisuća prognanici. Nevjerojatno je da se čak i za vrijeme rata Lavov razvija.
Nedavno ste najavili da je Velika Britanija zainteresirana za transformaciju Lavova u veliko prometno čvorište Europe. To bi ostvarila gradnjom željezničkih i cestovnih magistrala. Ukrajinska vlada ranije je imala ideju da velike europske zemlje dobiju po dio Ukrajine za rekonstrukciju. Gleda li Velika Britanija u tom smislu na Lavov i okolicu?
Mislim da ne. Ukrajina je velika država s puno prometnih pravaca. I u današnje vrijeme, ako želite s Baltika putovati prema Crnom moru, prolazite kroz Lavov. U tome je, zapravo, veliki interes britanske vlade. Sada ulaže sredstva u izradu studije izvodljivosti. Ako ćemo uspostaviti brzu vezu s Varšavom, Krakovom, Bečom, zatim s baltičkim i crnomorskim zemljama, bit će to sjajno – od koristi za europske zemlje, za poslovni svijet, a naravno – i za Lavov.
Općenito, rekao bih da je Velika Britanija lider među europskim zemljama u pogledu organizacije. Pa ii prva kontakt-grupa Ramstein sastala se uz njihovo aktivno sudjelovanje, Velika Britanija ima u njoj predvodničku ulogu.
Cijela Europa priča o mirovnim pregovorima s Rusijom, a rat se nastavlja. Koliko je predsjednik SAD-a Donald Trump uspješan u svojim nastojanjima da ga zaustavi?
Trump je predsjednik tek sto dana. To je kap u moru. Svjesni ste da je ovaj rat za Vladimira Putina pitanje života ili smrti. On troši sve svoje resurse. Siguran sam da će u tome polomiti zube. Jer Ukrajinci su bili, jesu i bit će slobodan narod. A naši partneri iz demokratskih država moraju shvatiti da Rusija razumije samo jezik snage. I zato treba ujediniti sav potencijal i staviti Rusiju na svoje mjesto. Mi ne želimo tuđu zemlju! Želimo se izboriti i vratiti svoju. Imati utjecaj i kontrolu nad Krimom, Doneckom, Luhanskom… Razumijem da se tako nešto ne ostvaruje za jedan dan. Proces je dugotrajan, ali to je naš strateški položaj.
Iskustvo Hrvatske nas u tome nadahnjuje. Vi ste proživljavali vrlo teške povijesne trenutke, ali pobijedili ste, i danas imate svoju neovisnu državu. Vaš primjer je za nas nadahnuće, a s druge strane - danas su Ukrajinci nadahnuće za sve slobodne demokratske države.
Što mislite o inicijativama da Ukrajina počne direktno pregovarati s Rusijom?
Ideja koju iznosi Trump, o zajedničkim pregovorima – ako europske države i Amerika to podupiru, zašto ne? Ali to je isključivo položaj koji je u ovlasti predsjednika Ukrajine. On mora donijeti odluku, legitimno je izabrani predsjednik i odluku koju donese mi ćemo poštovati.
Koliko je građana Lavova na liniji fronta? Koliko ih je tamo ubijeno ili je ranjeno?
U ovom trenutku na ratištu je 50 tisuća Lavovljana. Praktički je svaka obitelj poslala nekoga na ratište. Na preveliku žalost, skoro svaki dan imamo sprovode u Lavovu, ispraćamo naše bližnje. Visoka je cijena koju plaćamo za našu nezavisnost.
I ako danas mnoge države u svijetu iz knjiga čitaju o dostojanstvu, viteškom junaštvu i časti, mi te primjere imamo i živimo ih u Lavovu svakog dana.
Na našem gradskom groblju od 2014. godine do danas pokopali smo oko 1400 vojnika. Ranjene građane Lavova ni ne brojimo, jer primamo mnogo ranjenika iz cijele Ukrajine. Lavov je sigurniji od drugih gradova.
NATO zahtijeva od Ukrajine da dodatno spusti dobnu granicu za obaveznu mobilizaciju. Ranije je ona bila 27 godina, pa se spustila na 25. Vi imate pet sinova, najstariji ima 22-23 godine. Kako se osjećate i što mislite kad čujete takve zahtjeve od NATO-a?
Obveza je svakog muškarca braniti svoju domovinu. Nekada sam i ja bio u vojsci, ići će i moja djeca. To je normalno – kod nas nema diskusije na tu temu.
Ipak, kako se osjećate kad čujete pritisak iz NATO-a da se snizi dobna granica? (postavljena kako bi se sačuvale najmlađe generacije koje bi trebale demografski obnoviti zemlju. Prosječna dob ukrajinskog vojnika je 44 godine, op. M. S.)
Čujemo rasprave o toj temi. Međutim, siguran sam da bi se današnja ukrajinska vojska uz više kvalitetnog naoružanja, više sustava protuzračne obrane Patriot, mogla održati i sa sadašnjom brojnošću. Ali ne možeš na front slati nenaoružane ljude, kao živi štit! Nama je potrebno suvremeno oružje koje danas posjeduje vrlo velik broj država. I mislim da će predsjednik Trump shvatiti da nema druge opcije nego pojačati pritisak na Rusiju.
Otvaranje Parka grada Lavova u Puli tempirano je oko Dana Europe, kada kontinent obilježava pobjedu nad nacizmom i fašizmom u 2. svjetskom ratu. Kakav je vaš stav prema nasljeđu antifašističke borbe u Ukrajini?
Mislim da je ispravno govoriti o našoj zajedničkoj borbi protiv fašizma. Mi smo zajedno pobijedili njemački fašizam, a danas moramo zajedno pobjeđivati ruski fašizam. Moj djed je ratovao protiv fašista, sjećam se što mi je o tome govorio. Bio je mitraljezac Crvene armije, došao je do Berlina. Viši od mene je bio, mnogo snažniji…
Taj je rat bio strašna tragedija! U njemu je poginulo jako mnogo Ukrajinaca. Kako biste bolje razumjeli – procjenjuje se da je u 20. stoljeću nasilnom smrću umro svaki drugi Ukrajinac i svaka treća Ukrajinka. Oni nisu donijeli potomke. (Ukrajina je u 20. stoljeću pretpjela i 1. svjetski rat, epidemije, staljinističke represije i veliku glad kao posljedicu prisline kolektivizacije, op. M. S.)
Kad pogledate kakva je bila Crvena armija, vidjet ćete da su osovinu sovjetske armije činili Ukrajinci koji su ratovali protiv fašizma.
Gradonačelnik ste grada koji ima veliki spomenik Stepanu Banderi. Njega mnogi relevantni međunarodni povjesničari definiraju kao fašistički orijentiranog lidera pobunjeničke vojske, koja je u nekim trenucima surađivala s njemačkim nacistima i među ostalim, počinila genocidne zločine nad Židovima i Poljacima. Kako vam se to uklapa u antifašistički svjetonazor?
Znate, jako je važno znati pravu istinu. Sovjetska propaganda ocrnjivala je sve. Malo je onih koji znaju da je taj isti Bandera bio zatočen u njemačkom koncentracijskom logoru. Nijemci su ga mučili. Ruska propaganda stvarala je mitove. On je bio Ukrajinac koji se borio za nezavisnu Ukrajinu. U vrijeme Drugog svjetskog rata mi smo se borili i protiv Rusa i protiv fašista. Borili smo se za svoju nezavisnost.
Ali opet – kad govorimo o genocidnim zločinima nad Židovima i Poljacima koje je počinio Banderin OUN – vi ih poričete?
Ja nisam povjesničar. Ali jako bih volio da se povjesničari okupljaju za okruglim stolovima, pokreću rasprave i govore o tim temama. Da djeca u hrvatskim školama, ukrajinskim, poljskim… Znaju istinitu povijest. Mi smo mnogo desetljeća bili pod sovjetskim, ruskim utjecajem. Rusija je prekrajala povijest.
Da, vrijeme o kojem govorimo bilo je strašno. Ali u sadašnjem trenutku, razmišljajmo o sutrašnjem danu! Danas su Poljaci najveći pobornici Ukrajine, koji pomažu Ukrajincima. Danas Židovi pomažu Ukrajincima. Pomažu Hrvati… To je zato što smo svjesni da imamo zajedničku budućnost.
A prošlost… Ako se počnemo zavlačiti u duboku prošlost, vidjet ćemo da je ona užasna. Bolje je da ne ulazimo onamo - ostavimo to povjesničarima, neka oni profesionalno obavljaju svoj posao.
Zašto Ukrajina nema bolje odnose s trima zapadnim susjedama – Poljskom, Slovačkom i Mađarskom? S Poljskom ste imali problema baš zbog ovih povijesnih zbivanja. Orbanovi stavovi su poznati, a slovački premijer čak najavljuje odlazak u Moskvu na Paradu pobjede za praznik 9. maja…
Znate, imam mnogo prijatelja među poljskim gradonačelnicima - Varšave, Krakova, Gdanjska, Wroclawa… Nemamo problema. Rusija je tijekom zadnjih desetljeća, koristeći se plinom, naftom… korumpirala političke elite mnogih svjetskih država. I možda neki europski političari žele i dalje ostvarivati tu korist od naftnog i plinskog novca. Zašto se, primjerice, Fico tako uzrujavao kad je Ukrajina prekinula tranzit ruskog plina? Da, to je bila naša politička odluka! Bit ćemo spremni na tranzit plina kao naknadu za zločine koje je počinila Rusija. Ali danas omogućavati Rusima da zarađuju, da taj novac troše na naoružanje kako bi napadali Ukrajinu – ne, to nećemo dopuštati!
Mislite li da vojnici europskih zemalja trebaju doći ratovati u Ukrajinu?
Ne tražimo ljudstvo, trebamo naoružanje. Ne mislim da će vojske Europske unije ili NATO-a doći u Ukrajinu i braniti našu zemlju. Sami ćemo braniti našu zemlju. Ali onima koji žele razumjeti suvremeni rat to je iskustvo vjerojatno potrebno. Vojnim liječnicima također. Mnogo kirurga iz Velike Britanije i SAD-a danas radi u Ukrajini, pomaže našim kirurzima. Tako i oni sami stječu novo iskustvo. Jer ratne rane danas nisu onakve kakve su bile prije dvadeset-trideset godina. Od mentalnog zdravlja, do oružja koje djeluje drastično. …
Znate, ono što je bilo prije 20-30 godina danas je već povijest… Treba razumjeti da se taj svijet nikada neće vratiti, neće biti te prošlosti. A treba razumjeti sadašnjost. Današnji svijet će ići naprijed. Pogledajte samo kakva je danas napetost između Kine i SAD-a. Koliko je Tajvan zabrinut za svoju budućnost…
Situacija u Ukrajini odredit će sudbinu Europe. Što će biti s Estonijom, Litvom, Latvijom..? Rusija želi vratiti utjecaj koji je imala u vrijeme Sovjetskog Saveza. Ne znam ima li ona želju utjecati na Hrvatsku, ali na zemlje u susjedstvu svakako ima. Rusija je takva država.
