Na europskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica pale jer su ulagači oprezni uoči objave odluke predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o recipročnim carinama, koja će znatno utjecati na tržišta.
Trump bi poslijepopodne trebao objaviti odluku. Na tržištima vlada velika neizvjesnost jer se ne zna hoće li se carine primjenjivati na uvoz iz svih zemalja ili samo onih s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit, hoće li stopa carinjenja biti ista za sve ili različita?
I dok neki kažu da će nakon Trumpove objave situacija biti jasna, drugi nisu sigurni u to.
"Mislim da nećemo dobiti jasnu sliku kakvu ulagači i poslovni ljudi priželjkuju. Puno smo vremena potrošili na razgovore o carinama, no važnija je priča što s gospodarstvom koje nije u punoj brzini", kaže Garrett Melson, strateg u tvrtki Natixis Investment Managers Solutions.
Možda će u srijedu situacija biti jasnija što se tiče carina, no odgovor na pitanje kako će te carine utjecati na gospodarstvo trebat će pričekati određeno vrijeme.
Većina analitičara očekuje rast inflacije i negativan utjecaj na međunarodnu trgovinu, a time i rast gospodarstava.
A kako su mnoge zemlje, uključujući Kinu, Kanadu i Europsku uniju, najavile protumjere, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata, što bi dodatno pogoršalo situaciju u globalnom gospodarstvu.
"Trump je 2. travnja nazvao Danom oslobođenja, no malo je vjerojatno da će tržišta doista biti oslobođena od carinskih neizvjesnosti. Ako druge zemlje uzvrate protumjerama, Trump bi mogao povećati ulog, a to bi moglo i dalje držati ulagače u neizvjesnosti", objašnjava Vasu Menon, strateg u tvrtki OCBC.
Što bismo mogli doznati?
Tom temom bavi se i BBC, koji se pita: Što bismo mogli saznati u srijedu?
Bijela kuća nije rekla koliko visoke carine mogu biti, no tijekom prošlogodišnje kampanje Trump je zagovarao carinu od 10 % na sav uvoz u SAD, a povremeno je sugerirao da bi ona mogla biti i 20 %, pa čak i 60 % na uvoz iz Kine.
Nakon što je stupio na dužnost, predstavio je ideju "recipročnih" carina, sugerirajući da bi stope mogle varirati od zemlje do zemlje.
Potom je Bijela kuća poručila da će njihove preporuke uzimati u obzir ne samo carine nego i druge politike koje smatraju nepravednima prema američkom poslovanju, poput poreza na dodanu vrijednost (PDV).
To je izazvalo pomutnju, a tvrtke i politički čelnici pokušavaju dokučiti koliki bi novi porez mogao pogoditi njihove proizvode – i kako će se najavljeno u srijedu uklopiti s postojećim carinama, poput onih na čelik i aluminij koje je Trump već uveo.
Trump je ranije ove godine rekao da planira uvesti carinu od 25 % na robu iz Europske unije.
Trumpova administracija još nije potvrdila koje će zemlje biti pogođene, iako su mjeru opisali kao sveobuhvatnu.
I dalje nije jasno hoće li carine biti univerzalno primijenjene ili ciljano usmjerene.
Prošlog mjeseca ministar financija Scott Bessent rekao je da su napori usmjereni na "prljavih 15" – 15 % zemalja koje čine glavninu trgovine sa SAD-om. Identificirao je zemlje za koje je SAD "posebno zainteresiran".
To su bile: Argentina, Australija, Brazil, Kanada, Kina, Europska unija, Indija, Indonezija, Japan, Koreja, Malezija, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Švicarska, Tajvan, Tajland, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Vijetnam.
Kakav će biti učinak carina i tko će platiti?
Tehnički, odgovor je jednostavan: američke tvrtke koje uvoze robu bit će te koje će platiti račun – posebno ako Bijela kuća odluči naplatiti carine "odmah".
Ta ekonomska igra povećava rizik od ekonomske recesije – i u SAD-u, i izvan njega, gdje se mnoge tvrtke oslanjaju na američko tržište, piše BBC.
