Konklava koja će izabrati 267. papu u povijesti Katoličke Crkve je započela, a među 133 kardinala, sada zaključanih u Sikstinskoj kapeli za glasanje, nalazi se i bosanski kardinal Vinko Puljić, nadbiskup emeritus sarajevski.
Posljednjih dana njegova prisutnost u Sikstinskoj kapeli bila je dovedena u pitanje iz zdravstvenih razloga te se stoga pretpostavljalo da će glasati na daljinu iz Doma svete Marte.
Ali Puljić, jedan od samo pet kardinala izbornika koje je imenovao Ivan Pavao II., dao je do znanja da će ući u Sikstinsku kapelu kao i svi ostali.
"Trebam pomoć da uđem u Sikstinsku kapelu, ali mislim da nema problema", potvrdio je kardinal.
Puljić je isprva izjavio da ne može sudjelovati u izboru novog pape, ali nekoliko dana kasnije stigla je obavijest: "Bit ću tamo, liječnici su dali zeleno svjetlo", objasnio je.
Zbog teškog fizičkog stanja kardinala govorilo se da će Puljić glasati iz Doma svete Marte koji se nalazi u blizini Sikstinske kapele, odnosno mjesta gdje kardinali borave tijekom trajanja konklave.
Međutim, Puljić je tu opciju odbio te se pridružio drugim kardinalima u Sikstinskoj kapeli. Ali ne može se isključiti da će, u slučaju pogoršanja stanja, biti prisiljen ostati u Svetoj Marti. Ona se nalazi blizu Sikstinske kapele, odnosno mjesta gdje kardinali borave tijekom trajanja konklave, piše Il Tempo.
Papa Ivan Pavao II. već je 1996. predvidio mogućnost da bolesni kardinal glasa izvan Sikstinske kapele. Od hotela do Sikstinske kapele ima više od kilometra, pješice je dvadeset minuta. Kardinal Puljić, čak i u invalidskim kolicima, ne bi imao problema s kretanjem i ulaskom.
Ustav "Universi Dominici Gregis", koji je 1996. godine proglasio papa Ivan Pavao II., također dopušta glasanje na daljinu u konklavi. Dokument predviđa da tri kardinala birača, nazvana „infirmarii“, napuste Sikstinsku kapelu tijekom svakog glasanja i odu bolesnom kardinalu kako bi on glasao te donose glasački listić natrag u konklavu.
Posebnu pozornost Vinku Puljiću posvetio je i medij Il Sole 24 Ore:
"Kardinal Puljić suočio se s mnogo većim poteškoćama od ove. Za sarajevskog nadbiskupa imenovan je 1991. godine, a nekoliko mjeseci kasnije izbio je rat u Bosni. Prelat je godinama bio pod bombardiranjem, mobilizirajući resurse lokalne crkve kako bi pomogao izbjeglicama i ljudima pogođenim borbama. Puljić je glasno branio slobodu vjeroispovijesti i pravo na život u vlastitoj zemlji, protiv svih oblika etničkog čišćenja. Sastajao se s političkim liderima i vođama svih religija, kako bi promovirao dijalog i mir između kršćana i muslimana te između katolika i pravoslavaca", navodi taj list.
