Od početka rata u Ukrajini prošlo je više od tri godine, a scenariji završetka tog sukoba i dalju su neizvjesni. Posebice s početkom drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je odlučio uskratiti vojnu i političku pomoć Ukrajini.
Predstojeći tjedni za Kijev su ključni zato što bi se u tom razdoblju mogla donijeti odluka između toga prema kojoj vrsti primirja bi išle zaraćene strane. Je li to ograničeno primirje, međunarodne mirovne snage ili teritorijalni ustupci?
Ostvarenje ukrajinskih ciljeva temeljenih na međunarodnom pravu sve je neizglednije. Gotovo da nema šanse za obnovu ukrajinske teritorijalne cjelovitosti, uključujući Krim te regije Donjeck i Lugansk, koje je Rusija okupirala i anektirala, piše Deutsche Welle.
Nova američka administracija jasno je dala do znanja da će se Ukrajina vjerojatno morati odreći dijela svog teritorija. Rusija, s druge strane, već smatra ta područja svojima.
Ako Kijev pristane na privremeno odricanje od dijela svog istočnog i jugoistočnog teritorija, ostaje pitanje koji dijelovi bi bili prepušteni i kako bi se osigurali demarkacijska linija i primirje. Važno je napomenuti da ukrajinsko vodstvo sve manje inzistira na potpunoj obnovi teritorijalne cjelovitosti.
Ukrajina i dalje ističe svoje težnje za članstvom u NATO-u kao jamstvo trajnog mira i zaštite od budućih napada, no administracija Donalda Trumpa odbacila je tu mogućnost. Skepticizam prema brzom primanju Ukrajine u NATO postoji i među europskim članicama Saveza.
Osim toga, Kijev se zalaže za to da strane vojne snage osiguraju primirje, ali još nije jasno tko bi mogao preuzeti tu ulogu. SAD ne pokazuje spremnost na davanje sigurnosnih jamstava, a Europljani ih ne žele davati bez američke potpore. Trenutna bojišnica duga je oko 900 kilometara, a za njezino osiguravanje bile bi potrebne znatne međunarodne vojne snage – procjene idu i do 150.000 vojnika.
Za predsjednika Volodimira Zelenskog prvi korak prema primirju mogao bi biti djelomični prekid vatre, uključujući okončanje zračnih i pomorskih borbi, što bi bilo lakše nadzirati. Ukrajina planira taj prijedlog iznijeti na sastanku u Džedi.
Pozicija Rusije
Rusija ne odstupa od svojih ciljeva. Iako je otvorena za pregovore, njezini zahtjevi ostaju isti od početka invazije 24. veljače 2022. godine. Moskva ne želi Ukrajinu u NATO-u i traži njezinu neutralnost, kao i ograničenje vojnog kapaciteta, što bi Ukrajinu ostavilo ranjivom.
Na početku rata Rusija je tražila denacifikaciju Ukrajine, što je bio način da se delegitimira vlast Zelenskog. Kremlj sada tvrdi da Zelenski više nije legitimni predsjednik jer mu je istekao mandat, što podržava i Donald Trump.
Moskva ne želi raspravu o Krimu, Donjecku, Lugansku, Zaporožju i Hersonu, koje smatra dijelom svog teritorija. Međutim, neki ruski analitičari, poput Konstantina Remčukova, smatraju da bi Rusija mogla odustati od teritorijalnih zahtjeva u dijelovima koje nije osvojila.
Kremlj se ponovno pozvao na pregovore u Istanbulu iz 2022. godine, gdje je zahtijevao neutralnost Ukrajine, smanjenje njezine vojske i zabranu prisutnosti zapadnih trupa. No, ti pregovori su propali nakon otkrića ruskih ratnih zločina u Buči.
Pozicija SAD-a
Predsjednik Trump jasno je dao do znanja da ne želi nastaviti financijsku i vojnu pomoć Ukrajini. On smatra da je rat već previše koštao SAD i da Ukrajina nije dovoljno zahvalna na dosadašnjoj pomoći. Trump također inzistira na dogovoru koji bi SAD-u omogućio pristup ukrajinskim prirodnim resursima, no većina tih resursa nalazi se pod ruskom kontrolom.
Washington je obustavio vojnu pomoć Ukrajini i više ne dijeli obavještajne podatke. Ne pokazuje spremnost da osigura primirje vlastitim vojnicima, smatra da je to zadatak Europljana.
Ostaje nejasno želi li Trump i promjenu vlasti u Kijevu. Nedavno je preuzeo ruski narativ, Zelenskog je nazvao diktatorom bez izbora.
Pozicija Europljana
Europski čelnici do sada nisu bili uključeni u američko-ruske i američko-ukrajinske pregovore, ali pokušavaju razviti vlastitu strategiju. Planiraju formirati "koaliciju voljnih" koja bi nastavila podržavati Ukrajinu. Prema britanskim izvorima, trenutačno 20 država podržava taj plan.
Francuska i Velika Britanija predvode inicijativu i izrazile su spremnost na slanje vojnika za osiguranje mira. Planira se jednomjesečno primirje koje bi vrijedilo u zraku, na morima i kod energetske infrastrukture, ali dogovor još nije postignut.
Gotovo sve zemlje EU-a podržavaju nastavak vojne pomoći Ukrajini, osim Mađarske, koja je jedina bila protiv na nedavnom summitu EU-a.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
