Novi njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul rekao je ovog tjedna da vlada planira uložiti 5 % BDP-a u obranu. Govoreći na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Antaliji u Turskoj u četvrtak, Wadephul je također rekao da će Njemačka podržati prijedlog NATO-a da se 3,5 % izdvoji za klasične vojne svrhe i dodatnih 1,5 % za obrambenu infrastrukturu.
Vjerojatno će tek na samitu NATO- a zakazanom za kraj lipnja u Nizozemskoj postati jasno koliko sve članice sigurnosnog saveza planiraju uložiti, piše DW.
Wadephulovi komentari uslijedili su dan nakon što je njemački kancelar Friedrich Merz najavio da želi transformirati Bundeswehr u "najjaču konvencionalnu vojsku u Europi".
Njemačka planira povijesnu sigurnosnu promjenu
Ako Njemačka poveća svoje obrambene izdatke na 5 % BDP-a, napravit će povijesni zaokret u sigurnosnoj politici. Od kraja hladnog rata prvenstveno se oslanjala na međunarodnu suradnju, diplomaciju i kulturu strateškog vojnog suzdržavanja. No, govor bivšeg kancelara Olafa Scholza u Zeitenwendeu 27. veljače 2022., tri dana nakon što je Rusija pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu, označio je prekretnicu.
Nakon toga njemačka vlada osnovala je poseban fond od 100 milijardi eura za Bundeswehr. U 2024. godini redovni obrambeni izdaci iznosili su oko 90 milijardi eura, što je oko 2,1 % BDP-a. Povećanje na 5 % zahtijevat će budući obrambeni proračun veći od 160 milijardi eura godišnje. To će imati ogromne implikacije, koje još nisu u potpunosti jasne, a sredstva tek trebaju biti osigurana.
Bundeswehr trenutačno broji oko 182.000 aktivnih vojnika. Ministarstvo obrane planira povećati taj broj na najmanje 203.000 do 2031., a neki stručnjaci čak govore o 240.000 vojnika. Plan je modernizirati sve grane oružanih snaga: zamijeniti zastarjele tenkove, zrakoplove i brodove, razviti digitalizaciju i proširiti sposobnosti zapovijedanja i kontrole.
Jedina europska nuklearna sila u EU-u
Francuska, koja je jedina nuklearna sila u EU-u, slijedila je strategiju globalne prisutnosti i vojne autonomije. U francuskoj vojsci služi oko 203.000 vojnika. Žandarmerija i druge paravojne jedinice imaju 175.000 pripadnika, a postoji i najmanje 26.000 rezervista.
Zahvaljujući nosaču zrakoplova Charles de Gaulle na nuklearni pogon i strateškim podmornicama francuska mornarica također igra važnu ulogu u francuskoj strategiji nuklearnog odvraćanja. Francuski borbeni zrakoplovi Rafale, od kojih neki mogu nositi nuklearno oružje, namijenjeni su osiguranju zračne nadmoći.
Otkad je predsjednik Emmanuel Macron došao na vlast 2017., francuski obrambeni proračun značajno se povećao. U dramatičnom televizijskom govoru početkom ožujka Macron je govorio o "ruskoj prijetnji" koja pogađa sve zemlje u Europi i rekao da bi Francuska trebala gotovo udvostručiti svoje obrambene izdatke.
Francuski vojni proračun nekada je bio usporediv s njemačkim, ali je pomogao u izgradnji moćnije vojske, ne samo zato što je država, koja ima udio u industriji naoružanja, oduvijek strateški promovirala tu industriju.
Poljska kao bedem na istočnom krilu NATO-a
Poljska godinama ulaže velika sredstva u vojsku s ciljem razvoja najjačih kopnenih snaga u Europi. U 2024. godini izdvojila je 4,12 % BDP-a za obrambeni proračun. Najveća država na istočnom krilu NATO-a posebno želi odvratiti Rusiju.
Poljske kopnene snage i Teritorijalna obrana trenutačno broje oko 150.000 vojnika. Poljski premijer Donald Tusk nedavno je izjavio da vlada radi na planovima za proširenje tih redova na 500.000 vojnika, uključujući pričuvnike.
Istodobno, vojska i zrakoplovstvo bit će opskrbljeni modernijom opremom, uključujući više od 600 borbenih tenkova, koji su naručeni iz Južne Koreje i SAD-a, između ostalih, kao i raketne topničke sustave HIMARS, dronove i borbene zrakoplove F-35.
Poljska mornarica, međutim, smatra se prilično slabom.
Fokus Velike Britanije na visokoj tehnologiji
Ujedinjeno Kraljevstvo također planira povećati svoju obrambenu potrošnju na nešto manje od 2,4 % BDP-a. Fokus će biti na visokoj tehnologiji: dronovima, umjetnoj inteligenciji i laserskim sustavima. Kraljevska mornarica, koja ima dva nosača zrakoplova u službi, i Kraljevsko ratno zrakoplovstvo već se smatraju vrlo modernima. Vlada je planirala kupiti još desetke borbenih zrakoplova F-35 od SAD-a.
S oko 140.000 aktivnih vojnika britanska vojska je relativno mala. Trenutačno se ne planira značajno povećanje osoblja, za razliku od mnogih zemalja EU-a.
Prošle godine britanski premijer Keir Starmer naglasio je odanost Ujedinjenog Kraljevstva NATO-u i rekao da će zemlja igrati "punu ulogu" u savezu.
Vojna oprema Ujedinjenog Kraljevstva, posebno nuklearno oružje uskladišteno na podmornicama, više ovisi o američkoj tehnologiji nego oprema mnogih zemalja EU-a.
Italija ima moćno zrakoplovstvo, ali vojska treba reformu
Prema NATO-u, Italija je u 2024. godini izdvojila 1,49 % za svoj obrambeni proračun, što znači da je još uvijek znatno ispod cilja od 2 %. Unatoč tome zemlja je jedan od europskih teškaša, sa 165.000 vojnika na aktivnoj dužnosti, dvama nosačima zrakoplova i snažnim zračnim snagama.
Međutim, talijanske kopnene snage smatraju se zastarjelima i potrebnima reformi. No, to će se promijeniti, a talijanska premijerka Giorgia Meloni izjavila je da želi da njezina zemlja ima najjače oklopne snage u Europi. Italija je od njemačke tvrtke Rheinmetall naručila više od tisuću borbenih i višenamjenskih tenkova.
Svjetski poredak
Unatoč tim više milijardi teškim programima naoružavanja u Europi, malo je vjerojatno da će se promijeniti globalna rang-lista vojne snage, barem u srednjoročnom razdoblju.
Prema pregledu Global Firepower, stranici koja uspoređuje podatke o vojnoj snazi zemalja u svijetu, podaci za 2025. godinu pokazuju da Sjedinjene Države jasno vode, a slijede ih Rusija, Kina, Indija i Južna Koreja. Velika Britanija je šesta, dok je Francuska deveta. Njemačka je trenutačno 11.
