Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel zatražio je na Međunarodni praznik rada da se u Temeljnom kolektivnom ugovoru za gospodarstvo utvrde tri razine najnižih minimalnih bruto plaća za najjednostavnije, srednje složene i najsloženije poslove.
Za najjednostavnije poslove Novosel je zatražio minimalnu plaću od 1000 eura bruto, za srednje složene 1500 i najsloženije 2000 eura bruto minimalne plaće te najavio kako će taj prijedlog uputiti poslodavcima.
Od Vlade traži da minimalna plaća bude najniži osobni odbitak za oporezivanje, odnosno 970 eura, te i ubuduće prati rast minimalne plaće koja ne bi trebala biti oporezivana.
Radnici stvaraju dobit i trebaju na primjerena način sudjelovati u njezinoj raspodjeli, istaknuo je Novosel na skupu u povodu Međunarodnog praznika rada, 1. svibnja u Tvornici te se osvrnuo se na značajne industrijske akcije i kolektivna pregovaranja u protekloj godini.
Naglasio je kako su sindikati pokazali ustrajnost i dosljednost u zaštiti radničkih prava, utjecali na politiku plaća pozdravivši povećanje plaća čiji bi rast trebale pratiti i ostale plaće. Poručio je kako je SSSH najveća sindikalna središnjica i kako će tako i ostati te podsjetio kako su se među ostalim borili za pravednije plaće, protiv neisplate plaća i produljenja staža za umirovljenje.
Novosel je izrazio pijetet prema radnicima koji su upravo 1. svibnja 1888. u Chicagu prolili krv za bolje plaće u radne uvjete.
Weber: Fali radne snage, pogotovo kompetentne i ambiciozne
Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber rekla je kako je prošle godine u javnom sektoru zabilježen rast plaća od 45 posto što privatni sektor ne može pratiti, odnosno može samo u mjeri koliko raste produktivnost i profitabilnost hrvatskog gospodarstva.
Podižemo plaće kontinuirano, jer nam fali radne snage, pogotovo kompetentne i ambiciozne, rekla je Weber.
Upozorila je na problem glomaznog državnog aparata te podsjetila da kontinuirano traže reformu javnog i državnog sektora, odnosno bržu i efikasniju državnu administraciju. Ogromno porezno opterećenje porezom na dohodak i PDV-om, koji je drugi najveći u EU, praktički služi za njegovo financiranje. Hrvatskoj je potrebno da se struktura gospodarstva okrene sa primarno uslužnih na one veće dodane vrijednosti, istaknula je Weber..
Nije bitno koliko nešto raste nego kako nas to pozicionira u odnosu na druge, jer sam rast plaća nije nas bitno pomaknuo sa začelja gdje smo i bili, ocijenio je izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Velibor Mačkić. Ključnim problemom označio je produktivnost, bez čijeg rasta ne može biti rasta plaća i nedostatak investicija, osim onih za koje dobivamo novac iz EU za nerazvijene. Poštena nagrada za pošten rad, dodao je.
Vladin izaslanik i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan rekao je kako je aktualna vlada učinila velik iskorak u povećanju plaća i da će na tome raditi i dalje. Najavio je kako će se razmotriti primjedbe na Uredbu o koeficijentima za obračun plaća i korigirati ih bude li potrebno.
Prigodnim riječima nazočnima se obratila i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Majda Burić.
