Život na kredit je sve češći. Samo u prošloj godini odobreno je 16 posto više gotovinskih kredita nego u 2023, a čini se da je prava pomama tek počela u ovoj. HNB je prisiljen na reakciju - postavljaju stroža pravila.
"Nove mjere koje se tiču ograničenja kriterija kreditiranja potrošača se uvode kako bi se ublažilo povećanje rizika povezanog upravo sa snažnim rastom kredita kućanstvima, od kojih se jedan dio odobrava uz relativno blage kriterije i zato raste mogućnost da nastanu poteškoće u otplati", rekla je Lana Ivičić iz HNB-a.
Kamata na stambeni kredit može se naći i ispod 3 posto, gotovinski uz 4.5 posto godišnje. Iako Europska centralna banka polako smanjuje kamatnu stopu, iz niza razloga očekuje se lošija situacija pa građani hrle u banke.
"Mjere se uvode preventivno i očekuje se da će one jače djelovati na nestambene kredite, a u ovom trenutku ne očekujemo znatne posljedice na stambeno kreditiranje", nadodala je Ivičić.
Istovremeno građani u očekivanju novog zakona koji bi im trebao omogućiti besplatan tekući račun i ukidanje niza drugih bankarskih naknada, ili njihovo svođenje na razumnu razinu. Banke neskriveno kritične, iz Udruge banaka poručuju da su sve rekli u netom dovršenom javnom savjetovanju.
Nisu, primjerice, oduševljeni mogućnošću da se dozvoljeno prekoračenje dogovara u okviru besplatnog osnovnog računa, a kažu i da treba pomno definirati što je to razumna naknada i koliko ona iznosi.
I dok u Ministarstvu financija tek trebaju uvažiti ili odbiti primjedbe zainteresiranih strana te tako definirati konačni prijedlog zakona, iz oporbe se čude burnoj reakciji bankara i poručuju:
"Građani moraju biti dobitnici nakon ovog donošenja zakona, ne bi im se smjelo dogoditi da im neki krediti ne budu dostupni, da se smanji dostupnost te im se smanje naknade, mislim da se ipak može postići određeni balans", rekao je Boris Lalovac.
Pa je na potezu - Vlada.
This browser does not support the video element.